Oberska pećina nalazi se iznad sela Vranci, koje je 2 km. udaljeno od općinskog središta Kreševa. Nalazi se na desnoj strani potoka Kostajnica, koji se odlikuje vanredno impresivnim kaskadama i manjim vodopadima.Ulaz u pećinu nalazi se 740 metara nadmorske visine a glavni ulaz se pruža prema istoku i sjeveroistoku. 

Pećina predstavlja srednjovijekovni rudnik, najvjerojatnije cinobera-žive i ustvari je posljednji rudnik ovakog tipa na ovim prostorima.Sama pećina do sada nije sustavno istraživana. Dosadašnji podatci o njoj vezani su za pojedinačne posjete zaljubljenika u prirodne i geološke rijetkosti.Oberska pećina predstavlja vještački proširenu šupljinu, vjerojatno otvor jednog kraškog proširenog točila u mlađem palezojskom dolomitu, odnosno šupljikavom krečnjaku sa škriljavim kvarcporfirima.Dolomit i šupljikavi krečnjaci u pećini i njenoj okolini ispresjecani su pukotinama koje su mjestimično ispunjene limonitom, a sama stijena je prožeta impregnacijama pirita i cinabarita. Sadržaj cinabarita se kretao od 1,5 do 10%. Sami prostor Kostajnice kroz povjest je bio predmet rudarenja od Sasa do novijeg doba.Dokaz  tome su zarušena okna, jalovišta, troskvišta od raznih ruda a i danas se mogu naći dijelovi rudarske opreme i alata.

Poduzeće « Barit « Kreševo je oko 1960 godine eksplotiralo  barit na ovom lokalitetu i uradilo je 6 potkopa i jednu istražnu šahtu. Prosječna dužina potkopa je bila oko 50 metara.

Unutar same pećine vidljivi su tragovi rudarenja kao i ostaci halde, ostaci nekadašnjeg ispiranja zlata.

Prvi koji prepoznao ovaj lokalitet kao prirodnu rijetkost i geološki fenomen je Zemaljski zavod za zaštitu kulturnih i prirodnih rijetkosti BiH koji 23.3.1960 svojim riješenjem stavio pod zaštitu države.

Zavičajna udruga Kreševski citrin koja je registrirana 2008 sa ciljem zaštite, očuvanja i promocije kristala, minerala, stijena i fosila uspjela je revitalizirati, odnosno otvoriti Obersku pećinu i svim zainteresovanim omogučiti posjet i izučavanje ovog najvećeg srednjovijekovnog rudnika cinobera-žive.